Godina 2020. bila je za investitore izuzetno uzbudljiva. Nakon velikog pada tržišta u ožujku, gotovo su sva tržišta porasla i do kraja godine dosegla nove povijesne maksimume.
Tržišta dionica širom svijeta uglavnom su doživjela porast za 5 do 15%.
Zlato je poraslo za 24%.
Digitalno zlato tj. Bitcoin je, međutim, jednostavno pomelo konkurenciju i ostvarilo rast od 304% (29.000 USD za Bitcoin). Još je zanimljivije da su ozbiljni poslovni kripto projekti, kao što je na primjer Ethereum, ostvarili čak i znatno veći rast od Bitcoina.
U nastavku bih vam želio povjeriti 4 ključna čimbenika koja su utjecala na ovaj rast te moje razmišljanje o budućnosti Bitcoina i kripto tržišta.
1. Krivulja uvođenja nove tehnologije
Gotovo svaka revolucionarna nova tehnologija (na primjer parni stroj, željeznica ili internet) kreće se po istoj krivulji uvođenja:
Nakon inovacije pojavljuje se balon nerealnih očekivanja jer ljudi misle da će nova tehnologija preko noći promijeniti svijet. Potom dolazi do velikog razočaranja ili otrježnjenja, gdje se javnost ohladi i na neko vrijeme zaboravi na ovu tehnologiju. To se na primjer dogodilo 2000. godine na području internetske tehnologije. U tom su se razdoblju u pozadini razvijali novi poslovni modeli i novi proizvodi. Ali oni nisu vidljivi javnosti.
I tek nakon ove faze, koja može potrajati i godinama, utjecaj nove tehnologije stvarno ugleda svjetlo dana. Danas se to na internetskom tržištu očituje u globalnoj dominaciji internetskih poduzeća.
Krivulja uvođenja internetske tehnologije (izvor: Yahoo! Finance)
U slučaju kripto tržišta, revolucionarna tehnologija naziva se blockchain, odnosno tehnologija ulančanih blokova.
Da biste razumjeli blockchain tehnologiju, zamislite tablicu (bazu podataka) koja se udvostručuje u mreži velikog broja računala. Svi su zapisi u ovoj tablici javni i mogu se provjeriti. Budući da ne postoji središnja lokacija, gotovo ju je nemoguće hakirati, jer informacije istodobno postoje na milijunima mjesta. Ova tehnologija omogućuje distribuciju digitalnih informacija, ali ne i kopiranje. Međutim, svaki pojedini podatak može imati samo jednog vlasnika.
Ova je tehnologija osnova na kojoj se temelji Bitcoin, kao i mnoge nove tehnološke poslovne usluge i poslovni modeli.
Krivulja implementacije tehnologije ulančanih blokova (izvor: CoinMarketCap)
Opažate li kakvu sličnost s internetskom tehnologijom?
2. Inflacija i tiskanje novca
Prošle su godine središnje banke tiskale ogromne količine novog novca. Američka je centralna banka npr. u prvoj polovici godine generirala više novca nego u cijelom desetljeću koje je uslijedilo nakon financijske krize 2008. godine. I ostale središnje banke, uključujući i onu europsku, mnogo ne zaostaju.
Stoga smo opravdano zabrinuti kada se pitamo što će se sljedećih godina dogoditi s inflacijom. Zasad se ona “skriva” u sve višim cijenama imovine, poput dionica i nekretnina, ali brzo može zahvatiti i cijene svakodnevnih potrepština. Osobito u slučaju da se ovako opsežno tiskanje novca nastavi.
Povijesno gledano, najbolja obrana od inflacije ležala je, naravno, u zlatu.
No, u današnje digitalno doba, zlato više nema isti sjaj kao u prošlosti. Živimo u digitalnom svijetu i takvom je svijetu potreban digitalni alat za pohranu vrijednosti i obranu od inflacije.
I tu nastupa Bitcoin, koji je u posljednjih godinu dana osigurao status zlata 2.0. Dakle, poboljšano zlato, koje ima znatno bolja svojstva od samog zlata (brz i jeftin prijenos, strogo ograničena količina kovanica u optjecaju i sl.).
Razboriti ulagači, naravno, za obranu od inflacije koriste obje mogućnosti. Međutim, postoji velika vjerojatnost da će Bitcoin sve više nagrizati tržišni udio zlata i tako rasti znatno brže od zlata. Bitcoin danas predstavlja otprilike 4% tržišne vrijednosti zlata i sasvim je moguće da će za nekoliko godina taj postotak iznositi 10, 20 ili čak 50%. Naravno, kada ulažete u Bitcoin morate biti dugoročno orijentirani, kao i sposobni preživjeti velike korekcije na putu do potencijalnih super povrata.
3. Ulozi dioničkih društava
Prije nekoliko mjeseci dioničko društvo MicroStrategy objavilo je iznenađujuću vijest da je gotovo sve svoje novčane rezerve u vrijednosti od 425 milijuna dolara pretvorilo u Bitcoin (sada ovo ulaganje vrijedi znatno više od milijardu dolara). U priopćenju za medije objasnili su da novac iznimno brzo gubi na vrijednosti te da je Bitcoin u dugoročnom očuvanju vrijednosti naprosto bolji od zlata.
Biti prvo dioničko društvo koje je donijelo takvu odluku nije lako. Za ovaj potez bilo je potrebno regulirati mnoge pravne i računovodstvene aspekte te postići suglasnost cjelokupne uprave tvrtke. Ali jednom kada su to učinili, otvorili su vrata svim ostalim dioničkim društvima.
Nedavno je njihov primjer slijedila i tvrtka Square, koju vodi osnivač Twittera Jack Dorsey. I sada svaki tjedan čujemo priču o nekom novom dioničkom društvu koje je odlučilo povući isti potez.
2021. bit će godina u kojoj će se ova priča vjerojatno nastaviti tempom koji sada teško možemo zamisliti.
Poznajete li priču kada trkači desetljećima nisu uspjeli pretrčati milju u manje od 4 minute?
No 1954. godine Roger Bannister napokon je oborio ovaj rekord.
Ali zanimljivo je što se dogodilo nakon toga. U godinama koje su slijedile, stotine je trkača također pretrčalo milju za manje od 4 minute.
Jesu li u samo nekoliko godina stekli natprirodne sposobnosti?
Nisu.
Radilo se o psihologiji.
Biti prvi uvijek je najteže.
Tek kada netko postigne “nemoguće”, otvaraju se vrata masama.
Mislim da će tako biti i s korporativnim ulaganjem u Bitcoin. Tvrtka MicroStrategy pokazala je da se to može i učiniti s pravnog, računovodstvenog i sigurnosnog gledišta. Dokazali su da rukovodstvo tvrtke može potvrditi ovako veliku odluku.
To uviđaju i druga dionička društva, čija vrijednost novčanih rezervi iz dana u dan uslijed inflacije opada. Naravno, kao velikim i tromim sistemima, trebat će im približno pola godine kako bi uspjeli slijedili ovaj trend.
I tu je naša prilika da ih kao individualni ulagači prestignemo.
4. Ulozi institucija
Posljednji činitelj za rast Bitcoina i kripto tržišta, ulazak je institucija. Godine 2020. različiti investicijski fondovi počeli su masovno ulagati u Bitcoin.
Kao primjer spomenut ću veliki engleski fond Ruffer Investments, koji je u Bitcoin uložio 744 milijuna dolara, tj. 2,5% sredstava kojima upravlja.
Fond Grayscale, koji institucijama omogućuje jednostavan ulazak na kripto tržište, doslovno je rasprodan i svakog mjeseca otkupi gotovo sav Bitcoin dostupan na tržištu. U 2020. godini, zbog iznimnog interesa institucija za Bitcoin, sredstva kojima upravlja povećana su s 2 na 20 milijuna američkih dolara.
To je samo vrh sante leda. Sada svakodnevno donose vijesti o novim fondovima, milijunašima i milijarderima koji dio svoje imovine ulažu u Bitcoin.
Kamo ide razvoj kripto tržišta u budućnosti?
Kad je riječ o ulaganju, nema sigurnosti. Postoje samo vjerojatnosti.
S obzirom na sve opisano, mogu sa sigurnošću reći kako postoji velika vjerojatnost da će se kripto tržište u budućnosti vrlo lijepo razvijati.
Kripto tržište strahovito cvjeta, potpomognuto “pametnim” institucionalnim novcem. To je u potpunoj suprotnosti sa špekulativnim balonom koji se dogodio 2017./18.
Bitcoin je tako postao zrelo, legitimno sredstvo koje će dugoročno opstati na tržištu. I sasvim je moguće da će svoj pobjednički pohod nastaviti u 2021. godini i nakon toga.
Autor: Robert Rolih
